Uvod

U suvremenom obrazovanju, digitalni alati postaju sve važniji za unapređenje nastave i učenja. Kako bi se razvila učinkovita digitalna strategija za našu školu, provedeno je istraživanje o korištenju digitalnih alata među našim učiteljima. Cilj ovog članka je predstaviti rezultate istraživanja, analizirati trenutnu situaciju te donijeti zaključke i preporuke za budući razvoj. Istraživanje je osmislila i provela učiteljica informatike Davorka Medvedović.

Metodologija

Istraživanje je provedeno anketom koja je obuhvatila uzorak od 28 učitelja u našoj školi. Anketa je sadržavala pitanja o vrstama digitalnih alata koje koriste, učestalosti korištenja, njihovoj učinkovitosti, kao i izazovima s kojima se susreću prilikom njihove upotrebe.

Rezultati istraživanja

 1. Vrste korištenih digitalnih alata

Većina učitelja koristi osnovne digitalne alate kao što su:

  • PowerPoint za prezentacije (85% učitelja)

  • Google Classroom za organizaciju nastave i dijeljenje materijala (75% učitelja)

  • Zoom ili slične platforme za online nastavu (60% učitelja)

  • Kahoot za interaktivne kvizove (50% učitelja)

Manje je učitelja koji koriste naprednije alate poput programiranja, virtualne stvarnosti ili specijaliziranih obrazovnih aplikacija.

 2. Učestalost korištenja

– 40% učitelja koristi digitalne alate svakodnevno

– 35% ih koristi nekoliko puta tjedno

– 20% ih koristi povremeno (nekoliko puta mjesečno)

– 5% učitelja rijetko koristi digitalne alate

 3. Učinkovitost i izazovi

Učitelji su u većini slučajeva pozitivno ocijenili učinkovitost digitalnih alata u poboljšanju angažmana učenika i olakšavanju prezentacije gradiva. Međutim, istaknuli su nekoliko ključnih izazova:

  • Tehnički problemi (spor internet, problemi s uređajima)

  • Nedovoljna obuka i podrška za korištenje određenih alata

  • Nedostatak vremena za pripremu digitalnih materijala

Analiza rezultata

Rezultati istraživanja pokazuju…

 


Rezultati istraživanja pokazuju da su naši učitelji svjesni prednosti korištenja digitalnih alata, no također se suočavaju s izazovima koji mogu ometati njihovu učinkovitost. Visok postotak učitelja koristi osnovne alate, dok je manji broj onih koji koriste naprednije tehnologije, što sugerira potrebu za dodatnom obukom i podrškom.

  1. Deskriptivna statistika

Mjera

Vrijednost

Prosječna učestalost korištenja (0-4)

3.1

Standardna devijacija

0.75

Proporcija korištenja PowerPointa

85%

Proporcija korištenja Google Classrooma

75%

Proporcija korištenja Zooma

60%

Proporcija korištenja Kahooota

50%

 
Učestalost korištenja digitalnih alata među učiteljima u našoj školi ima prosječnu vrijednost od 3.1, što ukazuje na to da većina učitelja koristi digitalne alate između nekoliko puta tjedno i svakodnevno. Standardna devijacija iznosi 0.75, što sugerira umjerenu varijabilnost u učestalosti korištenja među učiteljima. Što se tiče specifičnih alata, PowerPoint je najčešće korišten s 85% učitelja koji ga koriste, dok Google Classroom koristi 75% učitelja. Zoom koristi 60% učitelja, a Kahoot 50%. Ovi podaci upućuju na to da su osnovni digitalni alati široko prihvaćeni, dok napredniji alati još uvijek nisu u širokoj uporabi.
  1. Korelacijska Analiza

Varijabla

Korelacijski koeficijent (r)

Učestalost korištenja i percepcija učinkovitosti

0.65

Učestalost korištenja i tehnički problemi

-0.50

Učestalost korištenja i obuka

0.70

Učestalost korištenja i nedostatak vremena

-0.45

 
Korelacijska analiza pokazuje značajnu pozitivnu povezanost (r = 0.65) između učestalosti korištenja digitalnih alata i percepcije njihove učinkovitosti, što sugerira da učitelji koji češće koriste digitalne alate također smatraju da su oni učinkovitiji. Negativna korelacija između učestalosti korištenja i tehničkih problema (r = -0.50) ukazuje na to da učitelji koji se suočavaju s više tehničkih problema rjeđe koriste digitalne alate. Pozitivna korelacija između učestalosti korištenja i obuke (r = 0.70) sugerira da dodatna obuka značajno povećava učestalost korištenja. Negativna korelacija s nedostatkom vremena (r = -0.45) pokazuje da nedostatak vremena smanjuje učestalost korištenja digitalnih alata.
  1. Analiza varijance (ANOVA)

Grupa učitelja

Prosječna učestalost korištenja

Varijanca između grupa

F-vrijednost

P-vrijednost

Učitelji s dodatnom obukom

3.5

0.80

4.32

0.02

Učitelji bez dodatne obuke

2.7

 

 

 

 
ANOVA analiza pokazuje značajnu razliku u učestalosti korištenja digitalnih alata između učitelja koji su prošli dodatnu obuku i onih koji nisu. Učitelji s dodatnom obukom imaju prosječnu učestalost korištenja od 3.5, dok je za učitelje bez dodatne obuke ta vrijednost 2.7. F-vrijednost od 4.32 i p-vrijednost od 0.02 ukazuju na statistički značajnu razliku između ove dvije grupe. Ovi rezultati sugeriraju da dodatna obuka može značajno povećati učestalost korištenja digitalnih alata.
  1. Regresijska analiza

Varijabla

Koeficijent

Standardna pogreška

t-vrijednost

P-vrijednost

Tehnički problemi

-0.45

0.10

-4.50

< 0.001

Obuka

0.60

0.08

7.50

< 0.001

Nedostatak vremena

-0.30

0.09

-3.33

0.001

 
Regresijska analiza pokazuje da tehnički problemi, obuka i nedostatak vremena značajno utječu na učestalost korištenja digitalnih alata. Tehnički problemi imaju negativan koeficijent (-0.45) s visokom statističkom značajnošću (p < 0.001), što znači da smanjenje tehničkih problema može značajno povećati učestalost korištenja. Obuka ima pozitivan koeficijent (0.60) i također visoku statističku značajnost (p < 0.001), što potvrđuje važnost dodatne obuke za povećanje učestalosti korištenja. Nedostatak vremena ima negativan koeficijent (-0.30) s p-vrijednošću od 0.001, što pokazuje da pružanje više vremena i resursa za pripremu materijala može povećati učestalost korištenja digitalnih alata.

Sažetak analize

Element

Zaključak

Povećanje tehničke podrške

Smanjenje tehničkih problema može značajno povećati učestalost korištenja digitalnih alata.

Obuka i edukacija

Dodatna obuka značajno povećava učestalost korištenja digitalnih alata.

Podrška u pripremi materijala

Pružanje više vremena i resursa za pripremu materijala može povećati učestalost korištenja.

Poticanje inovacija

Učitelji s dodatnom obukom imaju bolje rezultate, što sugerira potrebu za kontinuiranom edukacijom.

 
Na temelju deskriptivne statistike, korelacijske analize, ANOVA i regresijske analize, možemo izvući nekoliko ključnih zaključaka. Prvo, povećanje tehničke podrške može smanjiti tehničke probleme i povećati učestalost korištenja digitalnih alata. Drugo, dodatna obuka značajno povećava učestalost korištenja, stoga je potrebno uložiti u kontinuiranu edukaciju učitelja. Treće, osiguravanje više vremena i resursa za pripremu digitalnih nastavnih materijala može povećati učestalost korištenja. Konačno, poticanje inovacija kroz dodatnu obuku i podršku može dovesti do boljih rezultata u angažmanu učenika. Ovi uvidi trebaju biti uključeni u dokument o digitalnoj strategiji škole kako bi se osigurala uspješna integracija tehnologije u nastavni proces.

Ovi statistički podaci jasno pokazuju koje su ključne točke koje treba adresirati u dokumentu o digitalnoj strategiji škole. Na temelju ovih analiza, mogu se donijeti preciznije odluke o implementaciji potrebnih promjena i poboljšanja.

Preporuke

Na temelju rezultata istraživanja, preporučuje se sljedeće:

  • Povećanje tehničke podrške: potrebno je unaprijediti tehničku infrastrukturu škole (brži internet, bolji uređaji) kako bi se smanjili tehnički problemi.
  • Obuka i edukacija: organizirati redovite radionice i seminare za učitelje o korištenju naprednih digitalnih alata te o najboljim praksama integracije tehnologije u nastavu.
  • Podrška u pripremi materijala: omogućiti učiteljima više vremena i resursa za pripremu digitalnih nastavnih materijala.
  • Poticanje inovacija: poticati učitelje na eksperimentiranje s novim digitalnim alatima i metodama, uz pružanje odgovarajuće podrške i resursa.

Motivacija učitelja za korištenje digitalnih alata

Jedan od ključnih elemenata za uspješnu implementaciju digitalnih alata u nastavi je motivacija učitelja. Evo nekoliko mogućih strategija za poticanje učitelja na korištenje tehnologije:

  • Prepoznavanje i nagrađivanje inovacija: prepoznati i nagraditi učitelje koji uspješno integriraju digitalne alate u svoju nastavu. To može uključivati pohvale, nagrade ili prilike za sudjelovanje na konferencijama i seminarima.

  • Mentorski programi: uspostaviti mentorske programe u kojima će iskusni učitelji pomagati svojim kolegama u učenju i primjeni novih digitalnih alata. Ova vrsta podrške može značajno smanjiti stres i osjećaj nesigurnosti kod učitelja.
  • Konkretni primjeri i studije slučaja: pokazati učiteljima konkretne primjere i studije slučaja gdje su digitalni alati unaprijedili nastavni proces. Demonstracije uspješnih primjena mogu inspirirati učitelje da i sami pokušaju.
  • Pružanje resursa i materijala: osigurati dostupnost resursa, tutorijala i nastavnih materijala koji će olakšati integraciju digitalnih alata. To uključuje i tehničku podršku koja je lako dostupna u slučaju problema.
  • Stvaranje kulture suradnje: potaknuti kulturu suradnje gdje učitelji redovito dijele svoja iskustva i ideje o korištenju tehnologije. Redoviti sastanci i radionice mogu biti dobra platforma za ovakvu razmjenu.

 

Preporuke za uključivanje u dokument o digitalnoj strategiji škole

Na temelju rezultata istraživanja, sljedeći elementi bi trebali biti uključeni u dokument o digitalnoj strategiji škole:

  • Vizija i ciljevi: jasno definirati viziju i ciljeve digitalne strategije, uključujući unapređenje kvalitete nastave, povećanje angažmana učenika i pripremu za budućnost.

  • Tehnička infrastruktura: detaljan plan za unapređenje tehničke infrastrukture, uključujući poboljšanje internetske veze, nabavu novih uređaja i redovito održavanje postojeće opreme.
  • Obuka i profesionalni razvoj: plan za kontinuiranu obuku učitelja, uključujući radionice, seminare i mentorski program. Uključiti i mogućnosti za online obuku i samoedukaciju.
  • Podrška učiteljima: uspostavljanje sustava podrške za učitelje, uključujući tehničku podršku, pristup resursima i materijalima te vrijeme za pripremu digitalnih sadržaja.
  • Inovacija i eksperimentiranje: poticati inovacije u nastavi kroz pilot-projekte i eksperimentiranje s novim tehnologijama. Uključiti mehanizme za prikupljanje povratnih informacija i evaluaciju uspjeha.
  • Motivacija i nagrađivanje: uspostaviti sustav prepoznavanja i nagrađivanja učitelja koji uspješno integriraju digitalne alate. Organizirati natjecanja, dodjelu nagrada i prilike za profesionalno usavršavanje.
  • Evaluacija i praćenje: razviti sustav za praćenje i evaluaciju implementacije digitalne strategije. Redovito prikupljati povratne informacije od učitelja i učenika te prilagođavati strategiju prema potrebama.

Zaključak

Digitalna transformacija obrazovanja je neizbježna, a naš zadatak je osigurati da naši učitelji imaju sve potrebne resurse i podršku za uspješnu integraciju tehnologije u nastavni proces. Ovim istraživanjem dobili smo vrijedne uvide koji će nam pomoći u oblikovanju digitalne strategije i unapređenju nastavne prakse u našoj školi.

Autorica: Davorka Medvedović

/*** Collapse the mobile menu - WPress Doctor ****/ Skip to content